Kupus - nevjerovatna biljka koja liječi mnoge bolesti

Prilikom svake konzumacije kupusa, vi u svoj organizam unosite mnogo hranljivih sastojaka.

Kupus možete koristiti i u svrhu liječenja i to teških bolesti, jer je pokazao jako pozitvine rezultate.

Saznajte za šta je sve dobro koristiti kupus:

Štitna žlijezda
Jako puno moramo paziti na rad štine žlijezde jer ona u našem organizmu imaju jako važnu ulogu. On utiče na probavu, rast tijela, i na cjelokupan metabolizam. Kupus može da vam pomogne u liječenju štitine žlijezde. Potrebno je da lstove kupusa koji su ispucali stavite na vrat , pa ga obavijete zavojem i ostavite da djeluje preko noći. Ovo ponavljajte nekoliko puta .

Glavobolje
Nekada su u pitanju oči, prekomjerni stres ili nešto drugo što može uzrokovati nepodnošljive glavobolje. Stavite oblogu od svježeg kupusa na čelo ili drugo bolno mjesto i vidjeti ćete kako glavobolja nestaje.

Otekline
Morate da zamotate listove svježeg kupusa, ako je mjesto na nozi ili ruci, svejedno je.
Zategnite ih koristeći povez i pustite da prenoći. Takođe kada su u pitanju oticanje zglobova ili natečene noge, ova metoda može biti jako učinkovita.

Izvor: vrijemezavas.info

Read More

Sa zelenim sokom onbnovite vašu energiju

Svježe pripremljen sok s domaćim sastojcima savršen je način da započnete dan, ali jednako tako i da obnovite energiju tokom dana.

Sok od limuna i limete dobro se slaže s lisnatim zelenim povrćem i pikantnim celerom. Ako volite malo slađi sok, dodajte jednu narandžu više.

Sastojci:

1 šolja listova špinata,

2 limuna,

1 limeta,

2 narandže,

1 stabljika celera,

led.

Priprema:

U blender ubacite špinat, limun i limetu. Dodajte narandže i koricu celera. Blendajte. Prema želji dodajte led i poslužite.

Izvor: avaz.ba

Read More

Korijen ODOLJENA (valerijana)

Biljka valerijana bogata je eteričnim uljem i derivatima valerijanske kiseline.

Oni djeluju umirujuće, te se čaj korijena valerijane koristi kod uznemirenosti i za smirenje prije spavanja.

Šalicom vrele vode prelije se 1 čajna žličica sušenog korijenja valerijane i pustimo da odstoji, te pijemo nekoliko puta dnevno.

Ovo su samo neke biljke koje nas svojim ljekovitim korijenjem mame na posljednju berbu u godini. Ipak prije nego napunimo košare ili vrećice, budimo racionalni sa iskopavanjem korijena i malo pripazimo da ne ugrozimo naš eko sustav.

Read More

Čajem od šipka umirite želudac i pripremite imunitet za zimu

Od davnina su poznate dobrobiti domaćeg i divljeg šipka, no nova istraživanja potvrđuju iskustva da hibiskus pomaže kod visokog tlaka i drugih srčanih problema. Hibiskus ima diuretička svojstva koja pomažu kod izlučivanja viška tekućine iz organizma (koja utječe na povišenje tlaka i oticanje), ali i ublažava zatvor te se preporučuje i ljudima koji imaju problema s viškom kilograma.

Šipak, ili plod divlje ruže, se propisuju kao dodatno sredstvo tijekom liječenja i oporavka, a jačaju i otpornost na infekcije, poput prehlade i gripe.
Pomoć kod probave i kamenca

Šipak sadrži i trjeslovine koje imaju sposobnost stezanja, što olakšava probleme s proljevom, osobito onim koji je izazvan groznicom. Pektini i organske kiseline iz šipka imaju diuretički učinak, a organske kiseline potiču izlučivanje probavnih sokova te tako ublažavaju gastritis.

Novija su istraživanja pokazala da bi šipak mogao pomoći ublažavanju bolova i povećanju pokretljivosti zglobova zahvaćenih artritisom.

Čaj od šipka rabi se i kod upalnih procesa bubrega, osobito za sprečavanje novih oboljenja. Ljudi kod kojih lako dolazi do skupljanja pijeska i kamenaca u bubrezima ili mokraćnome mjehuru trebali bi dulje piti čaj od šipka.

Zbog kiselkasta okusa šipkov čaj je ugodno osvježenje kod bolesti s vrućicom. Sjemenke se u narodnoj medicini koriste kod kamenca, bolesti bubrega i mjehura, kod reume i uloga. Marmelada od šipka zimi je dobar dodatni izvor vitamina C.

Vitamin C

Najviše vitamina C ima u zrelom šipku koji još nije omekšao i počeo gubiti svijetlocrvenu boju. Šipak je pored toga bogat izvor karotina i vitamina P. U šipku ima još i vitamina B1, B2, E i K. U  košticama ima dosta vitamina E i vanilina, od čega stučene koštice imaju ugodan miris. Čini se da je šipak iz naših sjevernijih, hladnijih i vlažnijih područja bogatiji vitaminom C, dok je u plodovima iz toplijih, suhih i sunčanih krajeva nađeno više šećera.

Čaj od šipka zahvalan je jer je domaća biljka dostupna u našim krajevima, a uz dodatak meda, limuna i cimeta pretvara se u izvrstan napitak koji se može poslužiti i topao i hladan. Ipak, pripazite ako imate nizak tlak ili problema sa zgrušavanjem krvi.
Berba šipka

Zreli šipak bere se od lipnja do rujna, zatim se suši i drobi u sitnije dijelove. Čaj od šipka nema nikakvih štetnih učinaka pa ga se može i dulje piti. Šipak osvježava cijelo tijelo, blago čisti jetru, ali i cijeli organizam, povoljno djeluje na rad srca, može pomoći i kod gihta (iako je kod gihta preporučljivija kopriva).

Povoljno djeluje protiv slabokrvnosti i vraćanja snage ljudima koji su iscrpljeni, a zbog toga im pati i raspoloženje. U Rusiji čak za te tegobe preporučuju koristiti korijen šipka kao čaj. No kopanje korijena ove biljke težak je posao, dok se berba plodova (koji upravo dozrijevaju u našim šumama i livadama) može pretvoriti u ugodnu šetnju.

Ljekovita svojstva čaja od šipka:

     - unos čaja od šipka smanjuje razinu slobodnih radikala,
     - zbog antiupalnih svojstva pomaže kod infekcije mokraćnog sustava,
     - čisti dišne puteve i olakšava disanje (čisti sluz iz dišnih puteva),
     - izuzetno je dobar kod sprečavanja prehlada i raznoraznih virusnih infekcija (ovo svojstvo može zahvaliti izuzetnom bogatstvu vitamina),
     - sprečava starenje tkiva i stanica, te pomaže kod obnove stanica,
     - stimulira mokrenje,
     - sadrži polifenole koji štite raka i kardiovaskularnih,
     - poboljšava cirkulaciju,
     - pročišćava krv,
     - pomaže kod mučnine,
     - blago snižava krvne žile,
     - pomaže kod dizenterije,
     - pomaže kod padavice,
     - pomaže kod kamenca u bubrezima i mokraćnom mjehuru,
     - ruža je izuzetno dobra za kožu, mišiće i kosti,
     - pomaže kod probavnih tegoba (proljev),
     - izuzetno dobar protiv reume,
     - sprečava bolove zubi,
     - pomaže kod detoksikacije organizma,
     - djeluje umiruje, te sprečava stres,
     - povećava imunitet cijelog organizma,
     - jača, osvježava i povećava energiju.

Recepti sa šipkom

Gripa i prehlada

30 g šipka, 20 g cvjetova lipe, 20 g cvjetova bazge, 10 g pelina, 2,5 dl kipuće vode i 1 žlicu čajne mješavine preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 10 minuta i procijediti. Čaj po želji zasladiti medom. Uzimati 2-3 puta na dan.

Domaći pekmez

Zreli i na suncu omekšani šipak očistiti od sjemenki i dlačica (nije nužno). Mesnato usplođe samljeti te pomiješati s jednakom količinom šećera i vode. Kad voda ispari i šipak omekša, propasirajte ga i ponovno zakuhajte dok se ne zgusne. Možete dodati po želji i malo limunova soka ili vitamin C.

Kamenci

Čaj od zdrobljenih sjemenki kuhamo pola sata, a zatim ostavimo da pokriven odstoji još jedan sat. Ugodna je okusa jer sjemenke sadrže vanilin. U narodnoj medicini koristi se kod kamenaca, bolesti bubrega i mjehura te reume.

Mješavina za čišćenje krvi

Pomiješajte 20 g šipka, 10 g listova breze i 10 g pirike. Prilikom pripreme čaja žličicu mješavine prelijte šalicom kipuće vode, ostavite da pokriveno stoji 15 minuta i procijedite. Pijte tri šalice čaja na dan.

Laksativ

Prelijte 1-2 žlice šipka i 1/4 limuna s korom s 2,5 dl hladne vode. Zakuhajte i lagano kuhajte 5 minuta. Pokriveno ostavite da odstoji 5-10 minuta i procijedite. Topli ili hladni čaj pijte 2-3 puta na dan, prije jela.

Šipkovo vino

Za pripremu šipkova vina potrebno je 3 kg ploda, 4 l prekuhane vode i 2 kg šećera. Plodovi šipka se operu, očiste od peteljki, po dužini razrežu i stave u posudu sa širokim otvorom. Iz vode i šećera pripremi se šećerna otopina.

Čim se izbistri, nalije se na plodove. Posuda se zatvori čepom za vrenje ili lanenom krpom te se sadržaj prepusti vrenju na toplome mjestu. Nakon potpunog vrenja tako dobiveno vino se procijedi i napuni u boce te čuva dobro začepljeno, najbolje u hladnom podrumu.

Liker od šipka

Potrebno vam je 250 g šipka, 250 g šećera i litra lozovače s 45 posto alkohola. Šipak usitnite i stavite u staklenku od 1,5 litara. Prelijte lozovačom, dodajte šećer pa ostavite da odstoji deset dana na toplome mjestu. Povremeno promućkajte. Procijedite i ulijte u boce. Uzimajte oko 0,4 dl na dan, za jačanje imuniteta.

Read More

Ljekoviti čajevi za zimu - korijen GAVEZA

Gavez je biljka bogata alantoinom, taninima i sluzima.

Korijen gaveza zbog svojeg sastava primjenjuje se isključivo za vanjsku uporabu i to kod iščašenja, uganuća ili podljeva izazvanih unutarnjim ozljedama.

Može se primijeniti u odliku kašastog obloga koji se pripremi tako da se svjež samelje, umota u gazu i stavi na oboljelo mjesto.
Možemo pripremiti i tinkturu, tako da oprani i usitnjeni korijen gaveza prelijemo rakijom ili 70%-tnim alkoholom i ostavimo stajati najmanje 3 tjedna uz povremeno potresanje staklenke. Dobivenim pripravkom mažemo oboljelo mjesto.

Pripravci od korijena gaveza ne smiju se primjenjivati duže od 4-6 tjedana godišnje.

Read More

Ljekoviti čajevi za zimu - korijen BIJELOG SLJEZA

Bijeli sljez je bogat sluzima koje djeluju umirujuće uslijed nadražene sluznice usne šupljine, ždrijela i suhog kašlja, te kod lakših upala sluznice želuca.

Čaj se priprema tako da se 1 i ½ čajna žličica usitnjenog korijena prelije sa 2dl prokuhane hladne vode i pusti da odstoji 1-2 sata.

Važno je da voda kojom prelijevamo korijen bude hladna kako bi se iz njega iscrpile upravo sluzi.

Pije se 1 šalica čaja 2-3 puta dnevno. Može se koristiti i u obliku kapi kod začepljenoga nosa.

Read More

Ljekoviti čajevi za zimu - korijen KOPRIVE

Kopriva je veoma bogata fitosterinima i kumarinima.
Znanstveno je dokazano njeno djelovanje kod povećane prostate, te tegoba sa mokrenjem.
Čaj se priprema tako da se 1 čajna žličica usitnjenoga i osušenoga korijena prelije sa 2dl vrele vode, pusti da odstoji najmanje 10 min, te se pije 3-4 puta dnevno po 1 šalica tako pripremljenoga čaja.
U narodnoj medicini korijen koprive koristi se za pripravu vodene iscrpine kojom se trlja vlasište uslijed opadanja kose, protiv prhuti i za masnu kosu.

Read More

Dren - ljekovita svojstva i priprema

Zdravi kao dren uz crvene plodove jeseni

 

Prema narodnoj poslovici, za osobu dobroga zdravlja kaže se da je zdrava kao dren.

Ta usporedba nije nastala slučajno, već zato što je drvo drena izdržljivo, otporno na bolesti i može doživjeti više od sto godina.

Dren (lat. Cornus mas) raste u gotovo cijelom svijetu, ali najbolje uspijeva na području srednje i jugoistočne Europe i u jugozapadnoj Aziji.

Može se pronaći na suhim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih hrastovih šuma.

Dren je listopadni grm ili manje drvo koje može narasti najviše do 8 metara. Krošnja je gusta i zaobljena, a listovi su ovalni s izvučenim vrhovima.

Cvate u veljači i ožujku, a sazrijeva od srpnja do listopada.

Plodovi, poznati i pod nazivima drenjule i drenjine, su tamnocrvene boje, dužine 14 do 16 mm, a u sredini ploda je koštica.

U ljekovite svrhe možete koristiti gotovo sve dijelovi drena - koru, list, cvijet, plod.

Plodovi se beru čim počnu dobivati crvenu boju i suše se na toplom mjestu.

Kora se guli u jesen ili u rano proljeće s debla ili debljih grana.

Ljekovita svojstva drena

Vrijednost drena i njegova ljekovita svojstva prepoznata su još u antičko doba.

Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Perzije koji kažu da se dren koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika.

U prvom stoljeću dren spominje i grčki liječnik Dioskorid, autor opsežnog djela "O ljekovitim tvarima" koje je služilo liječnicima i botaničarima sve do renesanse.

Plod drena sadrži veliku količinu vitamina C, prirodne šećere, organske kiseline, pektin i tanin.

Dren se koristi kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod:

    - bolesti grla
    - bolesti bubrega
    - slabokrvnosti
    - proljeva
    - groznice
    - rana
    - hemeroida
    - menstrualnih bolova
    - povišenog šećera
    - viška vode u organizmu
    - oslabljenog imuniteta
    - tinitusa


Plodovi drena jedu se svježi, smrznuti ili sušeni. Od plodova se mogu raditi sokovi, čajevi, tinkture i likeri.

Čajevi se mogu pripremati i od kore, cvijeta ili listova drena.

Čaj od drena

Koru, plodove, cvjetove ili listove drena osušite na suhom i toplom mjestu.

Kuhajte 5 - 10 grama osušene kore, plodova, cvjetova ili listova 5 minuta u 2 decilitre vode.

Nakon što čaj odstoji 20 minuta, procijedite ga i odmah popijte.

Preporučuje se piti jednu šalicu nezaslađenog čaja tri puta dnevno.

Čaj mogu piti i djeca. Ako vaše dijete ima proljev ili lakše crijevne tegobe, skuhajte mu blaži čaj od drena za ublažavanje probavnih tegoba i brži oporavak od bolesti.


Čaj od drena pomaže kod:

    crijevnih tegoba
    groznice
    bolesti grla
    slabokrvnosti
    slabog imuniteta
    čišćenja organizma

Sok od drena

Postoje različiti načini pripreme soka od drena, ali preporučujmo da radite sok bez šećera i umjetnih zaslađivača.

Za prirodan sok od drena potreban je blender ili gaza kako biste protisnuli drenjine i dobili sok.

Potrebni sastojci su 1 kilogram zrelih plodova, 1,5 litre vode i 1 limun.

Da biste plodove mogli samljeti u blenderu, prvo ih očistite od koštica. Ili  možete jednostavno protisnuti plodove kroz sito i gazu.

Dobivenoj smjesi dodajte vodu i ocijeđeni limun te sve promiješajte. Po želji sok zasladite medom ili stevijom.

Sok je idealan kao lagano osvježenje, ali i za podizanje energije i jačanje imuniteta.


Sok od drena pomaže kod:

    čišćenja organizma
    izbacivanja viška vode iz tijela
    slabokrvnosti
    bolesti crijeva
    snižavanja temperature
    oporavka organizma od proljeva ili povraćanja
    jačanja imuniteta
    groznice

Tinktura od drena

Za tinkturu od drena potrebna vam je 1 litra jačeg alkohola ili rakije (minimalno 50%) te svježi plodovi ili cvjetovi drena.

Za jaču tinkturu plodovima ili cvjetovima drena napunite pola, a za slabiju - trećinu staklenke, te zatim dodaje alkohol.

Promiješate čistom žlicom te spremite na suho i toplo mjesto.

Staklenku morate svaki dan protresti. Proces pripreme tinkture može trajati od 3 tjedna pa sve do 6 mjeseci. Kada procijenite da je tinktura gotova, mješavinu procijedite i spremite u novu staklenku.

Ako ne želite ili ne smijete koristiti alkohol, tinkturu možete uliti u vrući čaj ili u neku drugu vruću tekućinu pa će alkohol ispariti.

Preporučeno doziranje je 10 do 15 kapi tinkture dnevno, u jednom navratu.

Nakon 4 tjedna uzimanja tinkture potrebno je napraviti pauzu.


Tinktura od drena pomaže kod:

    grlobolje
    slabokrvnosti
    bolesti bubrega
    proljeva
    hemeroida
    dijabetesa
    bržeg zacjeljivanja rana

Oblozi od drena

Tinkturu drena možete iskoristiti i za obloge.

Nekoliko kapi tinkture nakapajte na vatu ili gazu i pričvrstite zavojem.

Prije toga kožu možete namazati tankim slojem vazelina. Na taj ćete je način zaštititi od eventualnih alergija i isušivanja zbog alkohola.

Oblog ostavite 2 do 4 sata.


Oblozi od drena pomažu kod:

    bržeg zacjeljivanja rana
    ekcema
    osipa
    infekcija kože

Read More

Šumska jagoda - uzgoj i ljekovita svojstva

Pod uzgojem šumske jagode podrazumijevamo one divlje europske i alpske sorte. Od običnih vrtnih jagoda, ove se razlikuju po tome što su im plodovi manji. Kako rastu, tako formiraju uredne kupove koji se šire u promjer do 40 cm-a. Cvjetaju cijelu sezonu, a listovi su joj svjetlo zelene boje.




Ljekovitost šumske jagode

Još od davnina poznata je ljekovitost divljih šumskih jagoda. Ljekoviti su svi njezini dijelovi, korijen, izdanci, lišće i plodovi. Koriste se za liječenje bubrežnih i žučnih kamenaca, protiv nesanice i za smirenje te za poboljšanje probave i apetita. Dobre su kao protuupalno sredstvo, a i kod reume. Plodovi su puni minerala kao što su kalcij, natrij, fosfor i željezo. Imaju velike količine eteričnih ulja i tanin. Puni su vitamina C, salicilne i vinske kiseline. Listovi šumske jagode ubrane u ljeto možete staviti u rakiju, a kada je razrijedite možete dobiti idealno sredstvo za ispiranje usta. Ovom vodicom, osvježite dah i spriječite neugodan zadah i bolesti zubnog mesa.

Uzgoj šumske jagode

Kod uzgoja divljih sorta, alpske jagode ćete vrlo lako uzgojiti. One ne trebaju posebno bogato i vlažno tlo, iako će im takvi pogodni uvjeti povećati plodnost. Sade se na udaljenostima do 40 cm-a jer možete očekivati da se toliko rasprostru. Divlje jagode je bolje uzgajati na vlažnijem tlu koje je pomalo prekriveno sjenom.

Što se tiče uzgoja u stakleniku, alpske jagode možete uzgajati tako, ali one će tada biti osjetljivije. Možda će ih češće napadati crveni pauk. Za uzgoj europskih divljih jagoda ne preporučuje se uzgoj u staklenicima jer ne vole zaštićene uvjete. Radije ih pokušajte uzgojiti u loncima jer trebaju manje vode nego moderne vrste.

Alpske jagode koriste se i u svrhu ukrasne vrijednosti. Njima se prekriva tlo i na taj način mogu biti lijep ukras u vašem vrtu. U isto vrijeme zbog toga što rastu kao skupine, dobra su zaštita kukcima tijekom mjeseci hibernacije.

Kod razmožavanja bitno je spomenuti da se alpske jagode uzgajaju iz sjemena. Ostavite plodove da se osuše na suncu pa dobro istrljajte. Tako ćete dobiti sjeme koje možete posaditi u zadnjim zimskim mjesecima ili odmah na početku proljeća. Sjeme koje će biti posađeno u proljeće ne treba prekrivati zemljom. Temperatura tla bi trebala biti oko 15 stupnjeva.

Održavanje šumske jagode

U proljeće je šumske jagode potrebno redovito plijeviti i malčirati te općenito svaki mjesec prskati otopinama algi. Početak proljeća rezerviran je i za sijanje novih vrsta. Ljetni mjeseci donijet će vam i prve plodove. Berite tijekom cijelog ljeta i uživajte u ovim ukusnim jagodama. U jesen otklonite stare biljke. Zima je idealna za sadnju biljaka pod zaštitom u loncima.

Berba jagoda

Berba jagoda rezervirana ja za ljetne mjesece. Tijekom cijelog ljeta moći ćete uživati u šumskim jagodama.

Jagode u kulinarstvu

Od šumskih jagoda mogu se pripremiti pekmezi, želei, džemovi, kompoti ili sirupi. Ukusne su pa iskoristite ljetne mjesece kako bi uživali u finim, svježim plodovima. Ako ćete kuhati džem ili žele, dodajte malo vode tijekom pripreme jer plodovi nemaju puno tekućine.

Šumske jagode se mogu naći u šumskim predjelima sve do 1500 metara nadmorske visine. Autohtono područje divljih jagoda je Europa, ali u prošlosti su se uzgajale samo sjeverno od Alpa. Upravo zato, Grcima su bile nepoznate, a i Rimljani su jako malo znali o njima. Ubrzo su stigle i američke sorte, ali nisu zadržale takvu popularnost u Europi kao ove autohtone divlje šumske jagode. One su osvajale svojim primamljivim mirisom i okusom. Tek u 19. st. počele su se uzgajati hibridne jagode.

Read More